Za nas je sve počelo još dok je Jakov bio beba, kad su mu dijagnosticirane prve alergije na hranu. No zapravo, tek prije dvije godine, kad smo zbog teške urtikarije i bronhoopstrukcije završili u bolnici saznali smo da ćemo morati potpuno promijeniti svoj stil života. Jakov je sada alergičan na jaja, konzervanse, kikiriki i pšenicu (još ne znamo na koji protein iz pšenice, no za sada se čini da nije u pitanju gluten). Osim toga, alergičan je na grinje i ima astmu.
Iz tog razloga sve što jede moralo bi biti organsko kako bi smanjili upalne procese u tijelu unosom pesticida, i ne prerađeno s obzirom na to da većina prerađenih kupovnih proizvoda sadrži razne vrste konzervansa, aditiva i ostalih sastojaka koji ulaskom u naš organizam ometaju rad imunološkog sustava.
Kod istraživanja alternativa u prehrani, na samim počecima prvo sam se okrenula vegetarijanstvu i veganstvu no brzo sam shvatila da vegansko ne mora nužno biti i zdravo, a ni allergy friendly. Osim toga, nismo željeli potpuno izbaciti sve proizvode životinjskog podrijetla. Morao je biti neki drugi način…
Rješenje sam pronašla u „plant based“ modelu prehrane. Na ovaj način i dalje jedete meso, ali je na vašem tanjuru puno više povrća i žitarica nego li mesa i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla. Ovo je idealan način jer od vas ne zahtijeva isključivost već vas usmjerava prema organskoj i održivoj prehrani.
ŠTO TO ZNAČI HRANITI SE PO PLANT BASED NAČELIMA?
Plant based je na našim područjima još relativno nov pojam, dok se u inozemstvu već duže vrijeme veže uz zdraviji i održivi lifestyle, ne samo u prehrani nego u odnosu prema sebi i okolini općenito.
Dok sam pretraživala razne portale i tražila više informacija o plant based prehrani, shvatila sam da pojam plant based nije u potpunosti jasan te da mnogo ljudi ne zna razliku između pojmova plant based, vegan ili vegetarijanac. Vrlo često, plant based se izjednačava s veganstvom i shvaća doslovno tj. da se radi o prehrani baziranoj isključivo na biljkama.
Iako plant based prehrana ima mnogo zajedničkih točaka s veganskom i vegetarijanskom prehranom, ipak se od njih u nekim stavkama razlikuje. Vegetarijanci ne jedu meso, ali jedu životinjske proizvode, primjerice jaja ili sir, dok vegani u potpunosti isključuju meso i sve životinjske proizvode iz svoje prehrane. Iako se plant based prehrana također temelji na konzumaciji zdravih i cjelovitih namirnica poput voća i povrća, ipak je u konzumaciji mesa i životinjskih proizvoda fleksibilnija od veganske i vegetarijanske prehrane.
Model plant based prehrane zapravo predstavlja ishranu temeljenu na biljnim namirnicama i sjemenkama, uljima te cjelovitim žitaricama, no namirnice životinjskog podrijetla nisu nužno isključene već se unose u održivim, ograničenim količinama. Naglašen je stav i tendencija korištenja organskih namirnica te uzgoj temeljen na prirodnim, etičkim i održivim principima.
Osnovni principi ovakvog načina prehrane su:
- konzumacija velikih količina povrća, voća, cjelovitih žitarica, sjemenki, orašastih plodova…
- potpuno izbjegavanje unosa rafiniranih i procesuiranih namirnica
- konzumacija isključivo kvalitetnih, organskih namirnica iz provjerenog uzgoja
- izbjegavanje ili ograničavanje unosa mesa i životinjskih proizvoda
ZAŠTO BISTE TREBALI RAZMOTRITI PRELAZAK NA PLANT BASED PREHRANU?
Plant based prehrana je posljednjih godina postala jako popularna baš zbog svojih brojnih znanstveno dokazanih povoljnih utjecaja na opće zdravlje organizma. Osobito se korisnom pokazala u prevenciji pa čak i liječenju najčešćih bolesti modernog doba – raznih autoimunih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, ali i karcinoma. Razloga za povoljan utjecaj ovakvog načina prehrane na zdravlje ima mnogo.
Prehrana koja se bazira pretežito na biljnim namirnicama osigurava svakodnevni unos velike količine nutrijenata, vlakana i antioksidansa koji su potrebni organizmu za pravilan rad i borbu protiv bolesti.
Ograničavanje konzumacije proizvoda životinjskog podrijetla ima dokazano pozitivan učinak na zdravlje. U obzir treba uzeti i činjenicu da su takvi proizvodi, ako nisu iz kontroliranog uzgoja, često puni konzervansa, aditiva, hormonski aktivnih sastojaka te antibiotika, što je dodatan razlog zbog kojeg je limitiranje njihovog unosa dobro za opće zdravlje organizma.
Dok s druge strane, prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla utječe na održavanje zdrave ravnoteže crijevne mikroflore. Sve je više istraživanja koja potvrđuju povezanost između vrste i količine crijevnih bakterija i brojnih bolesti, uključujući alergije pa čak i neke poremećaje kognitivnih funkcija, poput demencije. Prehrana značajno utječe na kvalitetu crijevnog mikrobioma, a posljedično i na razvoj i napredovanje bolesti u organizmu. Plant based prehrana, zbog velike količine biljnih namirnica i plodova bogatih vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima, utječe povoljno na raznovrsnost i funkciju dobrih bakterija u crijevima.
ŠTO JE TO MIKROBIOM?
Mikrobiom je zajednica svih mikroorganizama koji žive u nama i na nama te njihov genetski materijal. Crijevni mikrobiom su svi mikroorganizmi koji nastanjuju naša crijeva, za što je uvriježen i pojam probavna flora. S obzirom na to da je veća pozornost mikrobiomu podarena tek prije nekih 20 ak godina, o njemu se još ne zna dovoljno, no znamo da svaka osoba ima svoj jedinstveni mikrobiom. U toj zajednici bakterije, gljivice, virusi i drugi mikrobi komuniciraju i djeluju u simbiozi. Cijela zajednica izravno komunicira i s našim tjelesnim sustavima te s našim mozgom zbog čega ima vrlo kompleksne utjecaje na sve glavne tjelesne funkcije. Zdrav i snažan mikrobiom je temelj za učinkovit imunološki sustav i za stvaranje neurotransmitera koji utječu na naša psihološka stanja kao i na hormonsku ravnotežu.
Danas se smatra da su upravo crijeva naš „drugi mozak“ te da naše zdravlje ovisi o stanju našeg mikrobioma. Ako je mikrobiom narušen dolazi do sindroma “propusnog crijeva“ koji tada vodi razvoju raznih bolesti i stanja. Također, ako se neravnoteža mikrobioma dovede u balans tijelu dajemo priliku za rješavanje upalnih procesa i zacjeljivanje propusnosti crijeva. Upravo iz tog razloga trenutno je ogromna znanstvena pažnja usmjerena na bolje upoznavanje i razumijevanje osobina mikrobioma, a sve s ciljem otkrivanja novih mogućnosti utjecanja na naše zdravlje.
Upravo je zdravlje mikrobioma zbog svega navedenog ključan faktor u rješavanju problema alergija i astme što nas navodi da je zdrava prehrana temeljena na organskoj, ne tretiranoj i ne prerađenoj hrani jedan od prvih koraka ka zdravlju.
MIKROBIOM, ALERGIJA I PLANT BASED PREHRANA
Brojna istraživanja su potvrdila pozitivan utjecaj plant based prehrane na opće zdravlje pojedinca i smanjenje rizika od obolijevanja od najčešćih bolesti današnjice, posebno kad govorimo o raznim autoimunim bolestima koje su usko vezane uz problematiku mikrobioma i poremećaja imunološkog sustava, a tu spadaju i alergije i astma.
U pozadini svih autoimunih bolesti poput šećerne bolesti tip 1, reumatoidnog artritisa, celijakije, Hashimotovog tireoiditisa i multiple skleroze te astme i alergija stoji nepravilna regulacija imunološkog sustava koji postaje pretjerano aktivan i napada vlastiti organizam. Plant based prehranom se uklanja unos okidača (trigera) za pogoršanje takvih bolesti, poput pesticida, konzervansa i aditiva, rafiniranih šećera i industrijski prerađene hrane (ujedno i hrane životinjskog podrijetla). Upravo zbog toga ovakva vrsta prehrane pomaže obnovi mikrobioma te potiče smanjenje upale u organizmu i na taj način doprinosi stabilizaciji imunološkog sustava. Naime, osobe koje su na plant based prehrani imaju znatno nižu razinu upalnih markera u krvi u odnosu na osobe koje takvu prehranu ne prakticiraju.
Prehrana bazirana na namirnicama biljnog podrijetla potiče zdravlje crijevnog imunološkog sustava jer pozitivno utječe na kvalitetu i količinu crijevnih bakterija. Osim toga, brojni vitamini, minerali i antioksidansi kojima su bogate namirnice biljnog podrijetla potiču i podržavaju pravilnu aktivnost cijelog imunološkog sustava u organizmu te hormonalnu ravnotežu.
Prelazak na plant based prehranu, osim što predstavlja važan korak za unaprjeđenje i očuvanje vlastitog zdravlja, također potiče pojedinca da uloži trud u odabir onoga što hranom unosi u svoj organizam. Tako mijenjamo i svoj život, ponašanje i perspektivu, a sve to zajedno vodi do bogatijeg tjelesnog i mentalnog zdravlja.
*Sadržaj ovog posta služi isključivo informativno i ne predstavlja medicinske upute ili savijete. Tekstove pišem na temelju vlastitog iskustva s alergijama i astmom.