o alergijama na hranu

O ALERGIJAMA

Alergije nisu ništa novo. Simptomi koje vežemo uz alergijske reakcije opisani su još u antičko doba.

Nažalost radi se o jednom od najčešćih kroničnih stanja s kojima se danas bori veliki broj ljudi. Ako se ne prepozna i ne osvijesti, alergija može toliko oslabiti tjelesne sustave da počne stvarati uporište za razvoj raznih drugih opasnih bolesti i stanja. Unatoč tome i dalje vlada mišljenje kako alergije nisu opasne. Tko je ikad umro od toga što mu malo u proljeće curi nos? No, od anafilaktičkog napada može se umrijeti i kroz manje od 15 minuta, ovisno o tome o kojem je alergenu i kojoj količini unosa istog riječ.

Što je to alergija

Alergija je neželjena reakcija tijela na određenu tvar. Kad je 60 tih godina prošlog stoljeća otkriven imunoglobulin E (IgE) utvrđeno je da se radi konkretno o reakciji antigena i antitijela u kojima sudjeluje imunološki sustav. IgE bio je prvo otkriveno protutijelo prisutno u imunološkim reakcijama i postao je klasičan marker za otkrivanje alergije.

Alergiju uzrokuju različiti napadi na tijelo, u kombinaciji s jedinstvenim genetskim naslijeđem pojedine osobe (ako je samo jedan roditelj alergičar 50% su šanse da će i dijete biti alergično) te njenim individualnim i trenutnim metaboličkim stanjem. Dakle, alergija ne dolazi sama od sebe, ili isključivo zbog genetske “greške”, već najčešće zbog opterećenja organizma nekom vrstom toksičnih tvari koje dovode tijelo u disbalans i otvaraju put smanjenoj učinkovitosti imunološkog sustava.

Danas nažalost, najčešće imamo problem upravo s unosom raznih kemikalija, pesticida, aditiva i ostalih onečišćivača organizma koji akumuliranjem u tijelu truju organizam i dovode do raznih stanja, uključujući i alergije. Također, susrećemo se s lošim prehrambenim navikama koje dovode do iscrpljivanja enzimskog sustava i propusnosti crijeva zbog koje štetne tvari ulaze u organizam i remete tjelesne procese te uzrokuju niz reakcija između ostalih i alergijske reakcije. Dakle, sam alergen nije uzrok alergijske reakcije, već cjelokupno stanje organizma i životne navike osobe koja se bori s alergijom.

Alergije na hranu

Alergija na hranu je obično svaka neželjena reakcija na konzumiranu namirnicu u kojoj sudjeluje imunološki sustav.

Osim alergije, postoji i intolerancija na hranu. Alergija i intolerancija na hranu usko su povezani i teško se sigurno određuju. Razlika je u tome što se kod intolerancije neće dokazati sudjelovanje imunološkog sustava u reakciji, no simptomi će svejedno biti vidljivi.

Alergiju ili intoleranciju može izazvati sama namirnica, ili neki od sastojaka u namirnici. Npr. može se činiti da ste imali alergijsku reakciju na određeni lijek, no zapravo možda ste reagirali na aditiv ili konzervans koji se nalazi u lijeku što znači da morate izbjegavati tu tvar u svim namirnicama koje konzumirate.

Alergene tvari u hrani uvijek su bjelančevine, odnosno proteini. Tako je, primjerice, osoba alergična na pšenicu zapravo alergična na jedan od proteina iz pšenice. Pšenica ima stotinjak proteina, a najpoznatiji i najzastupljeniji su: albumin, globulin, glijadin i glutenin.

Simptomi se javljaju kad je dosegnuto alergijsko opterećenje. Nekad će se javiti nakon drugog unosa namirnice a nekad nakon 10 ak godina konzumiranja. Također, nekad će reakcija biti blaga, gotovo neprimjetna, a nekad može doći i do već spomenutog anafilaktičkog šoka. Koji će biti ishod ovisi o cjelokupnom stanju organizma zbog čega je jako bitno razviti svijest o tome što unosimo u organizam, ne samo putem hrane već uzimajući u obzir cijeli okoliš u kojem boravimo.

Do alergijske reakcije može doći u vremenskom rasponu od nekoliko minuta do nekoliko dana nakon konzumacije namirnice. Neke od najčešćih alergijskih reakcija su: mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev, rinitis, astmatski napadaji, edem, svrbež, urtikarija, dermatitis, bronhospazam pa čak i anafilaktički šok.

Intoleranciju na hranu mogu pratiti jednaki simptomi, ali i glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica, tjeskoba, umor, depresivno, ali i hiperaktivno stanje. S obzirom na to da se simptomi mogu pojaviti nakon nekog vremena, isprva se često ne povezuju s mogućom intolerancijom na hranu.

Iako gotovo svaka namirnica može izazvati alergijsku reakciju, namirnice koje su najčešći alergeni su: mlijeko, jaja, kikiriki i ostali orašasti plodovi, riba i morski plodovi, pšenica, soja, citrusi i rajčica.

Što možemo učiniti

I alergija i intolerancija na hranu dokazuju se testiranjem no često se dogodi da upravo zbog činjenice da navedena stanja ovise o cjelokupnom stanju organizma, ne budu prepoznate konvencionalnim testiranjem. Ako sumnjate da je hrana potaknula te simptome, najbolje je voditi dnevnik prehrane i bilježiti reakcije pa potom tu hranu izbaciti iz prehrane. Ukoliko se odlučite na ovu metodu koja se smatra najsigurnijom imajte na umu da je nekad potrebno i preko mjesec dana kako bi nam tijelo dalo odgovore. Npr. kod alergije na gluten nekad je potrebno i 6 mj kako bi se tijelo očistilo i počelo davati pozitivne reakcije.

Najprimjenjenija terapija je izbacivanje namirnice koja izaziva alergijsku reakciju, no to je samo privremeno rješenje. Da bi riješili problem trebamo promijeniti svijest o tome kako i u kojem okolišu živimo, što konzumiramo (hrana, voda, kemikalije koje koristimo za čišćenje, kozmetika koju koristimo itd..) i pomoći tijelu da se očisti od toksina kojima je opterećeno. Također, potrebno je zaliječiti crijeva i obnoviti probavne enzime. Na kraju, naše zdravlje ipak počinje i završava u crijevima.

 

 

*Sadržaj ovog posta služi isključivo informativno i ne predstavlja medicinske upute ili savijete. Tekstove pišem na temelju vlastitog iskustva s alergijama i astmom.